Snažnim i novim tehnologijama ubrzani razvoj astrofizike i fizike elementarnih čestica rezultirao je vrlo važnim otkrićima proteklih godina od kojih se posebno ističu otkriće Higgsovog bozona na CERN-u 2012. godine i detekcija gravitacijskih valova eksperimentom LIGO 2016. godine. Iako se fizika elementarnih čestica bavi najmanjim, a astrofizika najvećim objektima u prirodi, granica između ove dvije grane fizike se u potpunosti briše rađanjem nove discipline koja se naziva astročestična fizika.
Sve snažnije ispreplitanje astrofizike i fizike elementarnih čestica prirodno nameće stvaranje studijskog smjera koji će studentima omogućiti razumijevanje prirode na najmanjim i najvećim skalama upravo kroz međusobnu isprepletenost astrofizike i fizike elementarnih čestica. Naravno, smjer mora biti dovoljno fleksibilan da student može odabrati specijalizaciju u području koje ga najviše zanima: astrofizika, fizika elementarnih čestica, astročestična fizika, nuklearna fizika…
Studenti će steći široki spektar znanja, od poznavanja fundamentalnih međudjelovanja u prirodi do poznavanja nastanka i razvoja svemira na najvećim skalama. Poseban naglasak će biti stavljen na razumijevanje eksperimentalne pozadine moderne astrofizike i fizike elementarnih čestica, primjenu modernih metoda u analizi podataka npr. Neural Networks te primjenu metoda računarske fizike na rješavanje složenih problema.
120 ECTS bodova
akademska titula sveučilišni/a magistar/magistra fizike (univ. mag. phys.)
Prethodno obrazovanje: nakon stjecanja zvanja prvostupnika na prijediplomskom studiju Fizika ili na nekom srodnom studiju uz polaganje eventualnih razlikovnih ispita
Trajanje studija: 4 semestra (2 akademske godine)
predmet | |
Eksperimentalne metode moderne fizike | |
Napredna kvantna fizika | |
Simetrije u fizici | |
Teorija relativnosti | |
Izborni kolegiji |
predmet | |
Fizika elementarnih čestica I | |
Napredna astronomija i astrofizika | |
Nuklearna fizika | |
Stohastičke simulacije u klasičnoj i kvantnoj fizici | |
Izborni kolegiji |
predmet | |
Analiza podataka u fizici visokih energija | |
Fizika elementarnih čestica II | |
Opća teorija relativnosti i kozmologija | |
Izborni kolegiji |
predmet | ETCS |
Diplomski rad | 30 |
predmet | |
predmet | |
Studij astrofizike i fizike elementarnih čestica pruža široke mogućnosti zapošljavanja u različitim područjima. Diplomanti mogu pronaći posao u znanstvenim institucijama i istraživačkim centrima, gdje sudjeluju u projektima usmjerenim na istraživanje svemira, čestica i temeljnih sila u prirodi. Također, mogu graditi karijeru u visokom obrazovanju kao istraživači na sveučilištima, s naglaskom na mentorstvo i provođenje eksperimentalnih ili teorijskih istraživanja.
Industrija visokih tehnologija nudi prilike za razvoj detektora, instrumenata i softverskih rješenja, dok informatički sektor omogućuje primjenu stečenih vještina u analizi velikih podataka i razvoju algoritama temeljenih na umjetnoj inteligenciji.
doc. dr. sc. Marko Kovač