Sveučilišni diplomski studij fizika Računarska fizika
Opis studija
Diplomski studij Računarske fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu nudi studentima široko obrazovanje i iz fizike i iz računalnih tehnika. Program spaja teoretsko znanje s praktičnim vještinama u simulaciji, numeričkim metodama i analizi podataka, pripremajući studente za karijere kako u istraživanju i akademiji, tako i u industriji, inženjerstvu i šire. Studenti stječu vještinu korištenja računalnih alata za rješavanje složenih fizikalnih problema u različitim područjima zahvaljujući širokoj paleti izbornih predmeta. Posebnost ovog studija je mogućnost pohađanja industrijske prakse u 3. semestru, čime studenti mogu dobiti praktično iskustvo i priliku za uključivanje u rad u tvrtkama gdje mogu dalje nastaviti karijeru.
Studij mogu upisati sveučilišni prvostupnici Fizike ili srodnih studija uz polaganje eventualnih razlikovnih ispita. Sam studij traje 4 semestra (2 akademske godine), te se polaganjem svih ispita i obranom diplomskog rada stječe 120 ECTS bodova i zvanje magistar/magistra fizike (univ. mag. phys.).
120 ECTS bodova
Akademska titula sveučilišni/a magistar/magistra fizike (univ. mag. phys.)
Prethodno obrazovanje: nakon stjecanja zvanja prvostupnika na prijediplomskom studiju Fizika ili na nekom srodnom studiju uz polaganje eventualnih razlikovnih ispita
Trajanje studija: 4 semestra (2 akademske godine)
RED PREDAVANJA 2025/26 - sveučilišni diplomski studij FIZIKA, smjer: RAČUNARSKA FIZIKA
Predmeti
Obavezni
| predmet | ETCS |
| Dinamika atoma u plinovima i tekućinama | 6 |
| Eksperimentalne metode moderne fizike | 6 |
| Fizika čvrstog stanja | 6 |
| Napredna kvantna fizika | 6 |
| Izborni predmeti: upisuje se minimalno 12 ECTS bodova izbornih predmeta za 1. i 2. semestar (bodovi se mogu kombinirati iz oba semestra). |
Izborni
| predmet | ETCS |
| 3D printanje | 6 |
| Baze podataka | 5 |
| Elektronika I | 5 |
| Kvantno računanje | 6 |
| Moderna spektroskopija | 6 |
| Numeričke metode u fizici i tehnici | 5 |
| Obrada signala u prirodnim znanostima | 3 |
| Povijest klasične fizike | 3 |
| Praktikum iz moderne fizike | 3 |
| Računalna grafika | 5 |
| Računalne mreže | 5 |
| Simetrije u fizici | 6 |
| Strukture podataka i algoritmi | 6 |
| Teorija relativnosti | 6 |
| Umjetna inteligencija usvakodnevnom životu | 3 |
| Uvod u geoinformacijske sustave | 5 |
| Uvod u mehaniku fluida | 6 |
Obavezni
| predmet | ETCS |
| Fizika elementarnih čestica I | 6 |
| Metodologija istraživanja u prirodnim znanostima | 4 |
| Nuklearna fizika | 6 |
| Stohastičke simulacije u klasičnoj i kvantnoj fizici | 6 |
| Uvod u atomsku i molekularnu fiziku | 6 |
| Izborni predmeti: upisuje se minimalno 12 ECTS bodova izbornih predmeta za 1. i 2. semestar (bodovi se mogu kombinirati iz oba semestra). |
Izborni
| predmet | ETCS |
| Elektronika II | 5 |
| Istraživački rad iz računarske fizike I | 5 |
| Objektno orijentirano programiranje | 6 |
| Obnovljivi izvori energije | 2 |
| Operacijski sustavi | 5 |
| Osnove astronomije i astrofizike | 3 |
| Parcijalne diferencijalne jednadžbe | 6 |
| Povijest moderne fizike | 3 |
| Programiranje mrežnih aplikacija | 5 |
| Uvod u diferencijalnu geometriju | 6 |
| Znanstvena komunikacija | 2 |
Obavezni
| predmet | |
| Izborni predmeti: bodovi se mogu kombinirati iz svih semestara. |
Izborni
| predmet | ETCS |
| 3D printanje | 6 |
| Analiza podataka u fizici visokih energija | 6 |
| Astročestična fizika | 6 |
| Baze podataka | 5 |
| Biofizika | 6 |
| Fizika elementarnih čestica II | 6 |
| Fizika plazme i fuzijska tehnologija | 6 |
| Istraživački rad iz računarske fizike II | 5 |
| Kineziološka aktivnost, fitness i zdravlje | 2 |
| Kvantno računanje | 6 |
| Moderna spektroskopija | 6 |
| Numeričko modeliranje elektronske strukture | 5 |
| Obrada signala u prirodnim znanostima | 5 |
| Povijest klasične fizike | 3 |
| Praktikum iz osnova elektronike | 3 |
| Računalna grafika | 5 |
| Računalne mreže | 5 |
| Računarska fizika s industrijskom praksom | 30 |
| Strukture podataka i algoritmi | 6 |
| Teorija relativnosti | 6 |
| Termodinamika nepovratnih procesa | 6 |
| Uvod u geoinformacijske sustave | 5 |
| Uvod u mehaniku fluida | 6 |
| Uvod u supravodljivost | 3 |
Obavezni
| predmet | ETCS |
| Diplomski rad | 30 |
Obavezni
| predmet | |
Obavezni
| predmet | |
Mogućnosti zapošljavanja
Diplomanti računalne fizike imaju širok raspon mogućnosti zapošljavanja zbog svestranosti svojih vještina u fizici i naprednom računarstvu. Neka od ključnih područja i uloga koje mogu obavljati uključuju:
- Istraživanje i akademska zajednica: Mnogi diplomanti računalne fizike nastavljaju raditi u istraživačkim institucijama ili na sveučilištima, pridonoseći vrhunskim znanstvenim studijama u različitim područjima fizike.
- Razvoj tehnologije i softvera: Diplomanti računalne fizike vješti su u programiranju, algoritmima i simulaciji, što ih čini vrlo traženim među tehnološkim tvrtkama.
- Financije i analiza podataka: Kvantitativne i analitičke vještine stečene u računalnoj fizici primjenjive su u sektoru financija, posebno u područjima kao što su kvantitativna analiza i modeliranje rizika.
- Zdravstvena i medicinska fizika: Računalna fizika također se može primijeniti u medicinskim slikama, biomedicinskom inženjerstvu i analizi zdravstvenih podataka.
- Državni i nacionalni laboratoriji: Mnoge vladine i međunarodne organizacije trebaju stručnjake iz računalne fizike za različite obrambene, okolišne i svemirske istraživačke projekte.
Ove karijerne mogućnosti pokazuju široku primjenjivost računalne fizike, s diplomiranim studentima koji su pozicionirani za rad u industrijama u kojima su napredne računalne metode i znanstveni principi ključni za rješavanje složenih problema.
Voditeljica studija
izv. prof. dr. sc. Martina Požar
