
Sveučilišni diplomski studij Matematika i fizika namijenjen je stjecanju kompetencija potrebnih za zanimanje nastavnik matematike i fizike. Izvode ga Odjel za fiziku i Odjel za matematiku PMF-a u Splitu. Temelji se na dugogodišnjoj tradiciji nastavničkih studija matematike i fizike započetoj osnivanjem Više pedagoške škole u Splitu 1945. godine sa svrhom školovanja nastavnika fizike i matematike za potrebe osnovnih i srednjih škola Dalmacije.
Studij se može upisati nakon stjecanja zvanja prvostupnika na prijediplomskom studiju Matematika i fizika ili na nekom srodnom studiju uz polaganje eventualnih razlikovnih ispita. Trajanje studija je 4 semestra (2 akademske godine). Polaganjem svih ispita i obranom diplomskog rada stječe se 120 ECTS bodova i zvanje magistar/magistra edukacije matematike i fizike (mag. educ. math. et phys.).
Nastavak studija moguć je na većini poslijediplomskih studija fizike, uz eventualno polaganje nekoliko razlikovnih ispita.
Studij nadograđuje temeljne koncepte matematike i fizike iza prijediplomskog studija, posebice one koji se rabe u školskoj nastavi. Studenti uče primjenu osnovnih eksperimentalnih metoda, obradu mjerenih podataka te izvedbu i interpretaciju demonstracijskih pokusa. Stječu znanja potrebna za primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u multimedijskoj obradi i prezentaciji nastavnih sadržaja. Izborni kolegiji pružaju studentima mogućnost profiliranja u željenom smjeru.
120 ECTS bodova
Akademska titula: magistar/magistra edukacije matematike i fizike (mag. educ. math. et phys.)
Prethodno obrazovanje: nakon stjecanja zvanja prvostupnika na prijediplomskom studiju Fizika ili na nekom srodnom studiju uz polaganje eventualnih razlikovnih ispita
Trajanje studija: 4 semestara (2 akademske godine)
RED PREDAVANJA 2025/26 - sveučilišni diplomski studij MATEMATIKA I FIZIKA, smjer: NASTAVNIČKI
| predmet | ETCS |
| Didaktika | 3 |
| Metodika nastave matematike I | 6 |
| Napredna kvantna fizika | 6 |
| Osnove geometrije | 6 |
| Povijest matematike | 3 |
| Psihologija odgoja i obrazovanja I | 3 |
| Izborni predmeti: studenti u I. i II. semestru upisuju ukupno najmanje 2 ECTS boda izbornih predmeta. |
| predmet | ETCS |
| Kineziološka aktivnost, fitness i zdravlje | 2 |
| Metodologija istraživanja u obrazovanju | 3 |
| Napredni modeli nastave | 2 |
| Pedagogija adolescencije | 2 |
| Pedagogija slobodnog vremena | 2 |
| Sociologija odgoja i obrazovanja | 2 |
| Strategija rada s darovitim učenicima | 2 |
| Sustavi E - učenja | 5 |
| Umjetna inteligencija u svakodnevnom životu | 3 |
| Upravljanje razredom | 2 |
| predmet | ETCS |
| Metodika nastave fizike I | 6 |
| Metodika nastave matematike II | 6 |
| Nuklearna fizika | 6 |
| Pedagogija | 3 |
| Psihologija odgoja i obrazovanja II | 3 |
| Stručno-pedagoška praksa | 1 |
| Uvod u vjerojatnost | 8 |
| Izborni predmeti: studenti u I. i II. semestru upisuju ukupno najmanje 2 ECTS boda izbornih predmeta. |
| predmet | ETCS |
| Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti | 2 |
| Poučavanje učenika s posebnim potrebama | 2 |
| Pozitivna psihologija | 2 |
| Primjena statistike u istraživanju obrazovanja | 3 |
| predmet | ETCS |
| Fizika čvrstog stanja | 6 |
| Metodička matematička praksa I | 3 |
| Metodika nastave fizike II | 6 |
| Povijest klasične fizike | 3 |
| Izborni predmeti: u III. i IV. semestru potrebno je upisati izborne predmete tako da ukupna suma ECTS bodova na studiju iznosi najmanje 120, pri čemu trebaju upisati najmanje po jedan predmet iz matematike, iz fizike i iz društveno-humanističkih znanosti. |
| predmet | ETCS |
| Bioinformatika | 5 |
| Čunjosječnice | 5 |
| Diofantske jednadžbe | 5 |
| Financijska matematika | 5 |
| Fizika mora I | 5 |
| Konstruktivne metode u geometriji | 5 |
| Kriptografija | 5 |
| Kvantno računanje | 6 |
| Meteorologija I | 5 |
| Primjena tehnologije u nastavi matematike | 3 |
| Prvi koraci u istraživanju fizike | 3 |
| Prvi koraci u istraživanju matematike | 3 |
| Teorija igara | 5 |
| Teorija relativnosti | 6 |
| Termodinamika nepovratnih procesa | 6 |
| Vektorska analiza | 6 |
| predmet | ETCS |
| Metodička matematička praksa II | 4 |
| Metodika nastave primijenjene matematike | 5 |
| Seminar iz metodike fizike s nastavnom praksom | 4 |
| Studenti upisuju diplomski rad iz matematike ili fizike. | |
| Diplomski rad | 12 |
| Izborni predmeti: iz skupine izbornih društveno-humanističkih predmeta studenti moraju upisati najmanje jedan predmet. | |
| Izborni predmeti: u III. i IV. semestru potrebno je upisati izborne predmete tako da ukupna suma ECTS bodova na studiju iznosi najmanje 120, pri čemu trebaju upisati najmanje po jedan predmet iz matematike, iz fizike i iz društveno-humanističkih znanosti. |
| predmet | ETCS |
| DHZ izborni | |
| Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti | 2 |
| Kognitivna psihologija | 2 |
| Komunikacijske vještine | 2 |
| Nasilje među djecom | 2 |
| Poučavanje učenika s posebnim potrebama | 2 |
| Pozitivna psihologija | 2 |
| Primjena statistike u istraživanju obrazovanja | 3 |
| Vrednovanje u nastavi | 3 |
| Ostali izborni | |
| Fizika elementarnih čestica I | 6 |
| Fizika mora II | 5 |
| Metodika nastave fizike III | 6 |
| Osnove astronomije i astrofizike | 3 |
| Povijest moderne fizike | 3 |
| Teorija skupova | 6 |
| Uvod u atomsku i molekularnu fiziku | 6 |
| Uvod u diferencijalnu geometriju | 6 |
| Uvod u fiziku okoliša | 4 |
| Uvod u projektivnu geometriju | 5 |
| Vektorski prostori I | 6 |
| Znanstvena komunikacija | 2 |
| predmet | |
| predmet | |
Magistri edukacije matematike i fizike osposobljeni su za zanimanje nastavnika matematike i fizike u osnovnoj i srednjim školama, a kompetencije im omogućuju i rad na nizu složenih poslova u gospodarstvu, javnom sektoru i državnoj upravi. To su poslovi koji zahtijevaju analizu, modeliranje i rješavanje složenih problema, sustava i procesa te kompleksnu statističku obradu podataka i primjenu informatičke tehnologije. Sinergija znanja i vještina iz matematike i fizike osposobljava ih za rad u istraživačkim laboratorijima znanstvenih i stručnih ustanova te industrije.
izv. prof. dr. sc. Bernarda Lovrinčević