Prijediplomski studij fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu traje tri godine i usmjeren je na stjecanje temeljnog znanja iz svih područja fizike. Program pokriva osnovne discipline kao što su mehanika, elektromagnetizam, termodinamika, kvantna fizika i matematičke metode u fizici. Kroz studij studenti razvijaju analitičke vještine, sposobnost rješavanja problema i razumijevanje temeljnih principa fizikalnih pojava.
Kurikulum uključuje teorijska predavanja, laboratorijske vježbe i samostalni rad, čime se studentima omogućava razvoj praktičnih vještina i sposobnosti za daljnje akademsko usavršavanje ili rad u industriji. Na kraju studija, studenti polažu završni ispit i stječu akademski naziv baccalaureus/baccalaurea fizike. Studij pruža dobru osnovu za nastavak na diplomskom studiju ili zapošljavanje u različitim istraživačkim i tehničkim područjima.
180 ECTS bodova
akademska titula sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica fizike (univ. bacc. phys.)
Trajanje studija: 6 semestara (3 akademske godine)
predmet | |
Matematika I | |
Mehanika | |
Opća kemija | |
Programiranje u struci | |
Tekstualni i grafički programi za fizičare | |
Tjelesna i zdravstvena kultura I | |
Izborni kolegiji |
predmet | |
Elektricitet i magnetizam | |
Linearna algebra i matrični račun | |
Matematika II | |
Primjena programiranja u fizici | |
Tjelesna i zdravstvena kultura II | |
Izborni kolegiji |
predmet | |
Diferencijalne jednadžbe | |
Klasična mehanika I | |
Matematičke metode fizike I | |
Praktikum iz mehanike | |
Valovi i optika |
predmet | |
Klasična mehanika II | |
Matematičke metode fizike II | |
Moderna fizika | |
Praktikum iz elektriciteta i magnetizma | |
Termodinamika |
predmet | |
Klasični elektromagnetizam | |
Matematičke metode fizike III | |
Praktikum iz valova i optike | |
Statistička fizika | |
Izborni kolegiji |
predmet | |
Kvantna fizika | |
Napredna elektrodinamika | |
Napredna statistička fizika | |
Osnove astronomije i astrofizike | |
Praktikum iz termodinamike i moderne fizike | |
Završni rad | |
Izborni kolegiji |
Završeni diplomirani fizičari, ovisno o smjeru studija i dodatnim vještinama, mogu se zaposliti u raznim industrijskim, akademskim i istraživačkim sektorima. Mogućnosti zapošljavanja uključuju:
Akademske i istraživačke institucije:
Svi smjerovi fizike omogućuju nastavak u istraživačkim institutima, sveučilištima i znanstvenim organizacijama, gdje fizičari rade na temeljnim istraživanjima u različitim područjima poput astrofizike, fizike čestica, kvantne fizike, fizike kondenzirane tvari i dr. Uz daljnje obrazovanje i usavršavanje (doktorat), fizičari mogu postati istraživači ili nastavnici na fakultetima i u laboratorijima.
Industrija i inženjering:
Tehničke industrije: Fizičari su vrlo traženi u industrijama poput elektrotehnike, automobilske industrije, telekomunikacija, proizvodnje elektronike i energije. Poslovi mogu uključivati razvoj novih tehnologija, testiranje i optimizaciju proizvoda, upravljanje kvalitetom, ili rad u istraživačko-razvojnoj (R&D) industriji.
Inženjerske tvrtke: Diplomirani fizičari mogu raditi kao inženjeri u područjima poput optike, akustike, biomedicinskog inženjeringa, nanotehnologije, računalne simulacije, ili kao stručnjaci za modeliranje sustava i analizu podataka.
Računalna i softverska industrija:
Mnogi fizičari s dobrim poznavanjem računalnih metoda i programiranja nalaze zaposlenje u industriji softverskog inženjeringa i razvoju računarskih aplikacija. Različiti poslovi mogu obuhvatiti razvoj računalnih modela i simulacija, analizu velikih podataka (Big Data), umjetnu inteligenciju, strojno učenje, programiranje i razvoj algoritama.
Ekologija i energetska industrija:
Zbog rastuće potrebe za održivim razvojem i obnovljivim izvorima energije, fizičari mogu raditi u sektorima koji se bave energetskom efikasnošću, razvojem solarne energije, vjetroturbina ili istraživanjima nuklearne energije. Mogu se baviti i istraživanjem novih materijala za energetske aplikacije, poput baterija ili energetske pohrane.
Financije i ekonomija:
Fizičari su traženi u financijskom sektoru zbog svojih analitičkih vještina i sposobnosti modeliranja kompleksnih sustava. Poslovi u kvantitativnoj analizi (kvantitativni analitičari, stručnjaci za financijske modele), riziku i investiranju u financijskim institucijama mogu biti vrlo zanimljive opcije za fizičare, pogotovo oni s dodatnim znanjima iz matematike i statistike.
Zdravstvo i biomedicina:
Biomedicinski fizičari mogu raditi u bolnicama, istraživačkim institutima ili farmaceutskoj industriji, gdje primjenjuju fizikalne metode u medicinskoj dijagnostici, medicinskim uređajima (npr. MRI, CT skeneri), biotehnologiji i medicinskoj opremi.
Savjetodavne usluge i menadžment:
Fizičari mogu raditi kao tehnički savjetnici ili stručnjaci za upravljanje projektima u velikim tvrtkama koje se bave razvojem novih tehnologija. Također, mogu se baviti menadžmentom istraživačkih projekata i inovacija u tehnološkim firmama.
izv. prof. dr. sc. Toni Šćulac