
Prijediplomski studij fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu traje tri godine i usmjeren je na stjecanje temeljnog znanja iz svih područja fizike. Program pokriva osnovne discipline kao što su mehanika, elektromagnetizam, termodinamika, kvantna fizika i matematičke metode u fizici. Kroz studij studenti razvijaju analitičke vještine, sposobnost rješavanja problema i razumijevanje temeljnih principa fizikalnih pojava.
Kurikulum uključuje teorijska predavanja, laboratorijske vježbe i samostalni rad, čime se studentima omogućava razvoj praktičnih vještina i sposobnosti za daljnje akademsko usavršavanje ili rad u industriji. Na kraju studija, studenti polažu završni ispit i stječu akademski naziv baccalaureus/baccalaurea fizike. Studij pruža dobru osnovu za nastavak na diplomskom studiju ili zapošljavanje u različitim istraživačkim i tehničkim područjima.
180 ECTS bodova
Akademska titula: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica fizike (univ. bacc. phys.)
Trajanje studija: 6 semestara (3 akademske godine)
RED PREDAVANJA 2025/26 - sveučilišni prijediplomski studij FIZIKA
| predmet | ETCS |
| Matematika I | 8 |
| Mehanika | 9 |
| Opća kemija | 3 |
| Računalne metode u fizici | 4 |
| Tekstualni i grafički programi za fizičare | 1 |
| Tjelesna i zdravstvena kultura I | 1 |
| Izborni predmet: bira se jedan strani jezik. |
| predmet | ETCS |
| Strani jezik u struci I (Engleski) | 2 |
| Strani jezik u struci I (Njemački) | 2 |
| predmet | ETCS |
| Elektricitet i magnetizam | 9 |
| Linearna algebra i matrični račun | 8 |
| Matematika II | 8 |
| Primjena programiranja u fizici | 5 |
| Tjelesna i zdravstvena kultura II | 1 |
| Izborni predmet: bira se jedan strani jezik. |
| predmet | ETCS |
| Strani jezik u struci II (Engleski) | 2 |
| Strani jezik u struci II (Njemački) | 2 |
| predmet | ETCS |
| Diferencijalne jednadžbe | 6 |
| Klasična mehanika I | 6 |
| Matematičke metode fizike I | 6 |
| Praktikum iz mehanike | 3 |
| Valovi i optika | 9 |
| predmet | ETCS |
| Klasična mehanika II | 6 |
| Matematičke metode fizike II | 6 |
| Moderna fizika | 6 |
| Praktikum iz elektriciteta i magnetizma | 3 |
| Termodinamika | 9 |
| predmet | ETCS |
| Klasični elektromagnetizam | 6 |
| Matematičke metode fizike III | 5 |
| Praktikum iz valova i optike | 3 |
| Statistička fizika | 6 |
| Izborni predmeti: u V. i VI. semestru potrebno je upisati izborne predmete tako da ukupna suma ECTS bodova na studiju iznosi najmanje 180. |
| predmet | ETCS |
| Baze podataka | 5 |
| Biokemija I | 6.5 |
| Biologija stanice | 6 |
| Elektronika I | 5 |
| Filozofija znanosti | 2 |
| Molekularna biologija | 5 |
| Opća biologija | 3 |
| Organska kemija | 2 |
| Praktikum iz internetskih usluga | 3 |
| Prirodne znanosti i okoliš | 4 |
| Sociologija znanosti | 2 |
| Statika | 5 |
| Strukture podataka i algoritmi | 6 |
| Temeljni pojmovi u fizici | 3 |
| Termodinamika I | 7 |
| Uvod u računarstvo | 6 |
| Uvod u umjetnu inteligenciju | 5 |
| predmet | ETCS |
| Kvantna fizika | 6 |
| Napredna elektrodinamika | 6 |
| Napredna statistička fizika | 6 |
| Osnove astronomije i astrofizike | 3 |
| Praktikum iz termodinamike i moderne fizike | 3 |
| Završni rad | 5 |
| Izborni predmeti: u V. i VI. semestru potrebno je upisati izborne predmete tako da ukupna suma ECTS bodova na studiju iznosi najmanje 180. |
| predmet | ETCS |
| Arhitektura računala | 6 |
| Biokemija II | 6.5 |
| Elektronika II | 5 |
| Mehanika materijala | 5 |
| Objektno orijentirano programiranje | 6 |
| Operacijski sustavi | 5 |
| Osnove elektrotehnike | 6 |
| Parcijalne diferencijalne jednadžbe | 6 |
| Praktikum iz arhitekture računala | 2 |
| Praktikum iz biokemije | 3 |
| Programiranje mrežnih aplikacija | 5 |
| Psihologija samopouzdanja i pozitivnog mišljenja | 2 |
| Računarska fizika | 4 |
| Tehnička dinamika | 4 |
| Temeljni pojmovi u kvantnoj fizici | 4 |
| Termodinamika II | 4.5 |
| Uvod u diferencijalnu geometriju | 6 |
| Uvod u fiziku okoliša | 4 |
Završeni diplomirani fizičari, ovisno o smjeru studija i dodatnim vještinama, mogu se zaposliti u raznim industrijskim, akademskim i istraživačkim sektorima. Mogućnosti zapošljavanja uključuju:
Akademske i istraživačke institucije:
Svi smjerovi fizike omogućuju nastavak u istraživačkim institutima, sveučilištima i znanstvenim organizacijama, gdje fizičari rade na temeljnim istraživanjima u različitim područjima poput astrofizike, fizike čestica, kvantne fizike, fizike kondenzirane tvari i dr. Uz daljnje obrazovanje i usavršavanje (doktorat), fizičari mogu postati istraživači ili nastavnici na fakultetima i u laboratorijima.
Industrija i inženjering:
Tehničke industrije: Fizičari su vrlo traženi u industrijama poput elektrotehnike, automobilske industrije, telekomunikacija, proizvodnje elektronike i energije. Poslovi mogu uključivati razvoj novih tehnologija, testiranje i optimizaciju proizvoda, upravljanje kvalitetom, ili rad u istraživačko-razvojnoj (R&D) industriji.
Inženjerske tvrtke: Diplomirani fizičari mogu raditi kao inženjeri u područjima poput optike, akustike, biomedicinskog inženjeringa, nanotehnologije, računalne simulacije, ili kao stručnjaci za modeliranje sustava i analizu podataka.
Računalna i softverska industrija:
Mnogi fizičari s dobrim poznavanjem računalnih metoda i programiranja nalaze zaposlenje u industriji softverskog inženjeringa i razvoju računarskih aplikacija. Različiti poslovi mogu obuhvatiti razvoj računalnih modela i simulacija, analizu velikih podataka (Big Data), umjetnu inteligenciju, strojno učenje, programiranje i razvoj algoritama.
Ekologija i energetska industrija:
Zbog rastuće potrebe za održivim razvojem i obnovljivim izvorima energije, fizičari mogu raditi u sektorima koji se bave energetskom efikasnošću, razvojem solarne energije, vjetroturbina ili istraživanjima nuklearne energije. Mogu se baviti i istraživanjem novih materijala za energetske aplikacije, poput baterija ili energetske pohrane.
Financije i ekonomija:
Fizičari su traženi u financijskom sektoru zbog svojih analitičkih vještina i sposobnosti modeliranja kompleksnih sustava. Poslovi u kvantitativnoj analizi (kvantitativni analitičari, stručnjaci za financijske modele), riziku i investiranju u financijskim institucijama mogu biti vrlo zanimljive opcije za fizičare, pogotovo oni s dodatnim znanjima iz matematike i statistike.
Zdravstvo i biomedicina:
Biomedicinski fizičari mogu raditi u bolnicama, istraživačkim institutima ili farmaceutskoj industriji, gdje primjenjuju fizikalne metode u medicinskoj dijagnostici, medicinskim uređajima (npr. MRI, CT skeneri), biotehnologiji i medicinskoj opremi.
Savjetodavne usluge i menadžment:
Fizičari mogu raditi kao tehnički savjetnici ili stručnjaci za upravljanje projektima u velikim tvrtkama koje se bave razvojem novih tehnologija. Također, mogu se baviti menadžmentom istraživačkih projekata i inovacija u tehnološkim firmama.
izv. prof. dr. sc. Toni Šćulac